Grad Rijeka i otok Krk, Hrvatska

Kontekst

Cilj ovog istraživanja je procjena dinamike između grada Rijeke i otoka Krk, hidraulički povezana vodno-prijenosnim sistemom na daljinu, tijekom turističke sezone. Rijeka je treći najveći grad, i najveća dubokovodna luka u Hrvatskoj. Grad i okolica su bogati vodnim resursima, nalaze se u mediteranskoj umjereno toploj, vlažnoj klimatskoj zoni, na kompleksnoj kršnoj hidrogeološkoj podlozi.

Za Rijeku se kaže da je “grad koji teče”, jer obiluje zalihama vode iz brojnih okolnih izvora. Drugim riječima, podzemne vode ispunjavaju vodne zahtjeve za sve upotrebe vode u širem okruženju grada Rijeke, sve do otoka Krk. Historijski značaj vode za kulturni i socijalni identitet grada se očituje i u njegovom imenu. Voda je u centru razmišljanja o gradu Rijeci kao o modernom centru kulture, različitosti i napretka (Bonacci et al., 2013). U 2020, godini, kada je Hrvatska predsjedala Europskom unijom, Rijeka je proglašena Europskom prijestolnicom kulture, “lukom različitosti”, čime se promovisao veliki broj razvojnih projekata i proširila turistička ponuda. Kao što je slučaj za cijelu Jadransku obalu, turizam je jedan od glavnih socio-ekonomskih stubova grada Rijeke, kao i najsjevernijeg i najvećeg hrvatskog otoka, Krka. Upotreba podzemnih voda u trajanju turističke sezone se dramatično poveća duž primorja, postavljajući pitanja u smislu održivosti i pravilnog menadžmenta u tom zahtjevnom period. Uz pritiske zbog turizma, navodnjavanje, uzgoj stoke i klimatske promjene dodatno opterećuju resurs podzemnih voda. Da bi se premostilo isušivanje akvifera (prirodnog podzemnog rezervoara za vodu) tokom ljetnih mjeseci, sjeverna polovica otoka Krk je povezana na riječki sistem vodoopskrbe (Slavuj et al., 2009).

English version
  • Položaj Rijeke i otok Krk ( Google Maps)
  • Pogled sa otoka Krk na grad Rijeku, koji su povezani cjevovodom za daljinski prijenos pitke vode tijekom turističke sezone (Fanny Frick-Trzebitzky)
  • Rijeka (Fotografija: Dženeta Hodžić)
  • Korištenje zemljišta na Krku npr. Vinogradi (Fotografija: Dženeta Hodžić)
  • Stari bunar za crpljenje podzemne vode na obali otoka Krka (Fotografija: Dženeta Hodžić)
  • Stara mjerna stanica nadomak jezera Ponikve na otoku Krku (Fotografija: Dženeta Hodžić)

Cilj

Odabirom interdisciplinarnog pristupa proučavanju dinamike korištenja i upravljanja podzemnim vodama između grada Rijeke i otoka Krka, cilj nam je pozabaviti se lokalnim praksama korištenja i upravljanja podzemnim vodama sa fokusom na vodoopskrbu, poljoprivredu i stočarstvo, pročišćavanje otpadnih voda i sheme prekoslivnog preusmjeravanja vode kroz različite metode i disciplinarne konceptualizacije.

Interdisciplinarna istraživačka pitanja koja čine osnovu za naše istraživačke aktivnosti u Rijeci i na Krku su:

  • Na koje načine znanje i informacije igraju ulogu u donošenju odluka u upravljanju, opskrbi i korištenju podzemnih voda?
  • Kako je to povezano s lokalnim praksama korištenja zemljišta, procesima provedbe politike (EU) i nesigurnošću u dostupnosti vode s obzirom na ekološke, geografske, klimatske i ekonomske čimbenike?

Kombinirajući različite kvantitativne i kvalitativne metode, raspravljat ćemo o ovim pitanjima na radionicama koje ćemo organizirati sa važnim lokalnim sudionicima povezanim sa ovim problemom na različitim stupnjevima.

Naš je opći cilj identificirati zajednička i različita shvaćanja i pristupe razumijevanju, kvantificiranju i uopće komuniciranja o nevidljivom resursu podzemnih voda. Proučavajući ovaj slučaj, dobit ćemo detaljan uvid u infrastrukturno upravljanje međuslivnim prijenosom vode, u usvajanje (EU) regulativa Hrvatske kao posljednje članice, i stvoriti bazu za modele predviđanja uticaja klimatskih promjena na ovo područje, rezultirajući pritom u kreiranju potecijalnih strategija prilagodbe i poboljšanja otpornosti na vanjske čimbenike.

Research

Fokus “Telecoupling”

  • Doprinos telecoupling okviru (povezanosti varijabli nevidljivim vezama na daljinu) razmatrajući turizam, fizički prijenos vode i provedbu politike.

Fokus “Kvantitet” (sociohidrologija)

  • Kako se mijenjaju potražnja i dostupnost vode u Rijeci i na Krku pod različitim scenarijima klimatskih promjena i obrazaca potrošnje?
  • Koje bi strategije mogle osigurati održivo upravljanje i korištenje podzemnih voda u budućnosti?
  • Kako se lokalni sudionici nose s neizvjesnostima u pogledu upravljanja podzemnim vodama?
  • Kako te neizvjesnosti utječu na procese donošenja odluka?

Fokus “Institucije” (kulturna antropologija/europska etnologija)

  • Kako lokalne, kulturne, političke i administrativne koncepcije resursa utječu na praksu korištenja i upravljanja podzemnim vodama u Rijeci i na Krku?
  • Kako lokalna, regionalna, nacionalna i europska razina surađuju u provedbi Okvirne direktive o vodama EU?
  • Kako relevantni sudionici surađuju u upravljanju podzemnim vodama i kako zamišljaju održivo upravljanje podzemnim vodama u regiji?